EU FONDOVI – KAKO DO NOVACA IZ EU FONDOVA

EU fondovi

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju u srpnju 2013. godine otvorile su se brojne mogućnosti za građane. Prvenstveno, ako pogledamo da Hrvatska ima iznimno veliki broj malog i srednjeg poduzetništva, možemo govoriti da su se otvorila „vrata blagajne“. “Blagajna” su naravno EU fondovi.

Naime, prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju na raspolaganju smo imali pretpristupne fondove. Projekti su se pisali na engleskom jeziku i većinom su bili usmjereni ka povlačenju sredstava za pripremu državnih institucija i potencijalnih korisnika za kasniju provedbu Strukturnih i Kohezijskog fonda. Oni javnosti nisu bili dovoljno poznati – da li zbog nepripremljenosti države u povlačenju samih sredstava iz pretpristupnih fondova ili neinformiranja javnosti zbog prethodno navedenog razloga.

Sve u svemu, od srpnja 2013.godine, građani i pravne osobe su dobile priliku da napokon, na hrvatskom jeziku povuku novce za svoje ideje i projekte.

Kako funkcionira sustav povlačenja sredstava?

Krenimo od osnova.

EU FONDOVI

EU fondovi su zamišljeni kao financijski alati koji podupiru ostvarivanje raznih sektorskih politika Europske unije – u ovom slučaju govorit ćemo o Kohezijskoj politici. Kohezijska ili regionalna politika je glavna investicijska politika EU, čija je svrha umanjiti ekonomske, socijalne i teritorijalne nejednakosti koje još postoje među regijama Europe kroz poticanje ekonomskog rasta, ostvaranja novih radnih mjesta i konkurentnosti.

Administrativne i prirodno geografske jedinice u ranijim članicama EU su uzete kao statističke jedince, dok je svakoj zemlji članici dan izbor za podjelu na administrativne i statističke jedinice. Republika Hrvatska se je tako odlučila na podjelu na dvije regije: Kontinentalnu i Jadransku regiju.

Osnovni razlog toj podjeli je mogućnost povlačenja sredstava s manjim udjelom sufinanciranja, veći izbor razvojnih prioriteta i najizdašnija bespovratna sredstva. Mogućnost financiranja projekata sredstvima iz EU fondova vrlo su bitna za razvoj hrvatskog gospodarstva i ukupnog nacionalnog razvoja.

BESPOVRATNA SREDSTVA

EU fondovi tj. bespovratna sredstva fondova Europske unije su jedan od mehanizama koji potencijalnim prijaviteljima daju mogućnost finanicranja svojih projektnih ideja. Bitno je naglasiti da projekti moraju imati javne, a ne privatne koristi odnosno učinke, trebaju pridonositi općem interesu i izravno pomagati u rješavanju problema koje je prijavitelj definirao u ciljnoj skupini projekta.

Naziv „bespovratno“ često dovodi do zablude u javnosti s obzirom na to da je riječ o sredstvima koja su strogo namjenska, definirana ugovorom i bespovratna samo kada se potroše u skladu s pravilima ugovora.

Prije nego se prijavitelj odluči na sufinanciranje projekta, bitno je da se upozna sa osnovnim obilježjima bespovratnih sredstava:

  • Učešće prijavitelja u financiranju

Nikada se projekt neće sufinancirati 100% od bespovratnih sredstava. Bitno je da se prijavitelja upoznat sa uvjetima financiranja – da će morati sudjelovati u financiranju troškova. U prosjeku se traži vlastito sufinanciranje od 15% do 35% vrijednosti projekta. Sve ovisi o regiji u kojoj poduzetnik ima sjedište i provodi projekt, kao i o fondu koji koristi za sufinanciranje svojeg projekta

  • Jednako za sve

Sve pristigle prijave za određeni natječaj moraju imati jednaki tretman prilikom ocjenjivanja kvalitete projekta. U odborima koji su zaduženi za ocjenjivanje sjede članovi za ocjenjivanje koje je odobrilo akreditacijsko tijelo. Pri ocjenjivanju se koriste prethodno objavljeni kriteriji prihvatljivosti prijavitelja, aktivnosti i troškovi koji se nalaze u svakom natječaju.

  • Nekumulativnost

Jedan poduzetnik/prijavitelj može na jedan natječaj poslati jednu prijavu (projektni prijedlog). Iz toga proizlazi, da za jedan projekt može dobiti samo jednom bespovratna sredstva, tj. potpisati samo jedan Ugovor o bespovratnim sredstvima.

U trenutnom programskom razdoblju (2014. – 2020.) Hrvatska ima na raspolaganju europske strukturne i investicijske fondove (ESI):

EU fondovi:

  • Europski fond za regionalni razvoj

Cilj fonda je smanjenje neravnoteže među regijama te jačanje gospodarske, teritorijalne i socijalne kohezije. Korisnici fonda su mala i srednja poduzeća, udruge, lokalne i regionalne vlasti, škole, sveučilišta,… Predviđena alokacija za Hrvatsku za ovaj program iznosi 4,3 milijarde EUR.

  • Europski socijalni fond

Glavni cilj fonda je ulaganje u ljude, točnije u povećanje mogućnosti zapošljavanja građana. Promiče se kvalitetnije obrazovanje te smanjenje siromaštva. Ukupna alokacija za Hrvatsku iznosi 1,85 milijarde EUR.

  • Kohezijski fond

Namijenjen je zemljama članicama Unije, čiji je bruto domaći proizvod po stanovniku manji od 90% prosjeka Unije. Svrha mu je smanjenje gospodarskih i društvenih nedostataka. Kohezijski fond je uglavnom namijenjen financiranju velikih projekata na području okoliša i prometa u vrijednosti većoj od 50 milijuna EUR, a korisnici fonda su većinom tijela javne vlasti država članica. Za Hrvatsku, ukupna alokacija iznosi 2,5 milijarde EUR.

  • Europski poljoprivredni fond

Instrument za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike EU. Putem njega se sufinancira poboljšanje konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva te poboljšavanje kvalitete života u ruralnim područjima i povećanje raznolikosti gospodarskih aktivnosti u njima. Ukupna alokacija za Hrvatsku iznosi 2,026 milijardi EUR.

  • Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

Instrument za provedbu Zajedničke ribarstvene politike EU; namijenjen je za prilagodbu ribarske flote radi postizanja veće konkurentnosti, zaštiti okoliša, obrazovanju u ribarstvu i pratećoj industriji. Hrvatskoj je na raspolaganju 252,6 milijardi EUR.

EU fondovi – EUROPA 2020

„Europa može uspjeti ako djeluje zajednički, kao Unija. Potrebna nam je strategija koja će nam pomoći da izađemo iz krize jači i da pretvorimo EU u pametnu, održivu i uključivu ekonomiju koja će ostvarivati visoke stope zaposlenosti, produktivnosti i društvene povezanosti. Strategija Europa 2020. donosi viziju europske socijalne tržišne ekonomije za 21. stoljeće.“ (José Manuel Barroso, Strategija Europa 2020)

Ulaskom u 2014. godinu otvorili smo novo programsko razdoblje, koje obilježava strategija „Europa 2020 – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast, donijeta 2010. godine kada je cijelu Europu pokorila svjetska kriza. Strategija predstavlja program Europske unije za njezin rast i razvoj do 2020. godine Njome se naglašava pametan, održiv i uključiv rast kao način prevladavanja strukturnih slabosti europskog gospodarstva i poboljšavanja njegove konkurentnosti i produktivnosti te podupiranja održivog socijalnog tržišnog gospodarstva.

Ciljevi Strategije, kao što su povećanje radnih mjesta, ulaganje u područje istraživanja i razvoja (IRI), smanjenje stakleničkih plinova, smanjenje socijalne isključenosti i siromaštva – uključeni su u nacionalne strategije država članica.

Sukladno Strategiji, Europska unija je definirala Zajednički strateški okvir za cijelu Uniju. Ona je smjernica zemljama članicama za usklađivanje svojeg nacionalnog programiranja, odnosno definiranja što će se financirati iz fondova EU do 2020.

Paralelno sa Zajedničkim strateškim okvirom, Hrvatska je izradila Partnerski sporazum u kojem se jasno navode područja za koja smatra da je potrebno financirati, iz čega će kasnije proisteći i natječaji za poduzetnike.

Europska komisija, sa kojom je Hrvatska potpisala Partnerski sporazum, je prihvatila sljedeće prioritete za financiranje:

  1. Jačanje istraživanja, tehnološki razvoj i inovacija,
  2. Poboljšani pristup, korištenje, te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija,
  3. Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća (MSP), poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture,
  4. Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima,
  5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima,
  6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa,
  7. Promicanje održivog prometa, te uklanjanje uskih grla u ključnoj infrastrukturi,
  8. Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage,
  9. Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva,
  10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje,
  11. Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava.

Kroz sljedećih 7 godine, u programskom razdoblju od 2014. godine do 2020. godine, za ostvarenje gore navedenih ciljeva, Republici Hrvatskoj je na raspolaganju 8,6 milijardi EUR.

Temeljem usvojenog Partnerskog sporazuma, Hrvatska će navedeni iznos usmjeriti na sljedeće operativne programe:

  • OP Konkurentnost i kohezija,
  • OP Učinkoviti ljudski potencijali,
  • Program ruralnog razvoja i
  • OP za pomorstvo i ribarstvo.

Usvojeni operativni programi se financiraju kroz sljedeće europske strukturne i investicijske fondove (ESI):

  • Europski fond za regionalni razvoj,
  • Europski socijalni fond,
  • Kohezijski fond,
  • Europski poljoprivredni fond,
  • Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.

KAKO PRISTUPITI POZIVIMA ZA DODIJELU BESPOVRATNIH SREDSTAVA

Prvo moramo imati ideju – koju ćemo pretočiti u projekt. Projekt mora činiti jedan logički niz, povezanih aktivnosti usmjerenih ka ostvarivanju zadanih ciljeva u određenom vremenskom razdoblju.

Kada određujemo projekt moramo ubrojiti sljedeća obilježja projekta: dionike, proračun, nužnost ostvarivanja konkretnih ciljeva, početak i završetak projekta, jedinstvene i neponavljajuće aktivnosti te skupinu za provedbu.

Ako je objavljen natječaj u kojem vidite svoju priliku za ostvarivanje projekta i ideje, potrebno je pristupiti natječaju na pravilan način.

Prvi korak je upoznati se s uputama za prijavitelje, koji je glavni natječajni dokument i sadržava sve bitne informacije. U njemu su definirani svi kriteriji važni za izradu projektnih prijedloga i podaci vezani uz dostavu projektnih prijedloga. Definiran je i način odabira projekata za financiranje.

Potrebno je uvijek temeljito pročitati dokument tijekom čitavog procesa izrade projekta i prijave na natječaj.

Iz tog dokumenta najvažnije je utvrditi:

  • Usklađenost projektnog prijedloga s ciljevima natječaja,
  • Prihvatljivost prijavitelja,
  • Potencijalne ciljne skupine,
  • Prijvatljive aktivnosti,
  • Financijska alokacija,
  • Obrazac za ocjenjivanje (definirani kriteriji za odabir kvalitete projekta),
  • Upute za slanje (rokovi).

U Uputama za prijavitelje je u većini slučajeva definira ukupan iznos koji je na natječaju na raspolaganju kao i potrebne (minimalne i maksimalne) veličine projekata koji se mogu prijaviti. Utvrđuje se minimalni i maksimalni udio sufinanciranja prijavitelja odnosno partnera na projektu. Definirani su prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi na projektima.

Nakon što su sve glavne odrednice iz natječaja identificirane, kreće se u izradu projekta. Potrebno je izraditi projektnu ideju koja je prihvatljiva na natječaju, utvrditi logički okvir projekta i prionuti pisanju.

Nakon što svoju ideju pretočite na papir, sa svim sastavnicama projektnog prijedloga, dokumentacijom, istu pošaljete na odgovarajuću adresu.

Danas nam je sustav slanja prijava pojednostavljen. Dovoljno je par klikova na web stranici www.efondovi.mrrfeu.hr da bi vaša prijava bila zaprimljena.

I onda nam preostaje, čekanje. Čekanje da institucije odrade svoj posao.

A nakon što odrade posao, i potpišete Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, vaš projekt može krenuti sa ostvarivanjem.

A onda je samo nebo granica ! 🙂

BESPLATNO PROVJERITE DA LI STE PRIHVATLJIV PRIJAVITELJ NA NEKE OD AKTUALNIH NATJEČAJA ILI NATJEČAJA U NAJAVI